BITOLJ – Članovi Srpsko-makedonskog društva jedini su koji danas vode računa o više od 70 srpskih vojničkih grobalja rasutih na prostoru Severne Makedonije, rekao je predsednik ovog društva Zoran Žugić, ističući da je poslednjih godina, zahvaljujući angažovanju države Srbije, počela obnova srpskog vojničkog groblja u Bitolju.
“Uspeli smo da iz raznih izvora pronađemo oko 150 imena, ali se i dalje traga za potpunim spiskom. Ubeđen sam da on negde postoji, u državnim ili privatnim arhivama. Moj otac, koji je do smrti brinuo o Srpskom vojničkom groblju u Bitolju, govorio mi je da ga je video. Nadam se da ćemo ga pronaći i da će svaki broj na krstu konačno dobiti svoje ime i prezime, kaže Žugić, koji navodi da nastavlja misiju svoga oca.
Na Srpskom vojničkom groblju u Bitolju počivaju ostaci 1.321 srpskog vojnika stradalih u balkanskim i Prvom svetskom ratu.
Svaki grob obeležen je krstom na kome se nalazi zastava Jugoslavije, dok Žugić smatra da bi se one trebale zameniti srpskim.
“Neki iz Zavoda za zaštitu spomenika smatraju da bi trebalo da ostanu u zastave države koja je stvorena nakon Velikog rata, ali ja smatram da ti ljudi zaslužuju da počivaju pod srpskim barjakom, kaže Žugić.
Kako je naveo, poslednjih godina, zahvaljujući angažovanju države Srbije, ovaj nekada zaboravljen prostor zarastao u travu biva obnovljen kao i krstače koje obeležavaju grob svakog vojnika.
“Sve se promenilo otkad je na čelu Srbije Aleksandar Vučić. Brojne delegacije, ministri i državni činovnici dolazili su ovde i pomogli nam koliko su mogli. Ako vam kažem da su krstovi bili popadali i zarasli u trnje, jasno vam je kako je bilo. Zahvaljujući pomoći Srbije, uspeli smo da obnovimo mnogo toga, ali posla još ima. Treba da ogradimo groblje, uredimo kriptu i napravimo sistem za zalivanje“, ističe Žugić.
Žugić kaže da su poseban doprinos obnovi groblja dali dvojica Čačana, novinar Gvozden Nikolić nakon čije reportaže se srpska javnost ponovo upoznala sa ovim, kako kaže, davno zaboravljenim parčetom srpske istorije ali i Slobodanu Vasilijeviću koji je pomogao da se obnovi kapija groblja.
“Nakon Gvozdenove reportaže javio se Slobodan i ponudio pomoć. Kapija je sada urađena od prohromskog čelika, a na njoj piše ono što je oduvek trebalo da piše, Srpsko vojničko groblje. Zahvalan sam im do neba“, kaže Žugić, čuvar groblja na kome počivaju srpski junaci.
Na putu od Bitolja do Kajmakčalana, u mestu Skočivir, nalazi se još jedno vojničko groblje, još jedan tih, zaboravljeni trag srpske vojske iz Prvog svetskog rata, o kome danas brinu samo entuzijasti Srpsko-makedonskog društva.
“Pozivam srpsku decu da dođu, da vide i osete ovo mesto. Ovde se uči najvažnija lekcija, kako se voli otadžbina i kolika je cena slobode“, poručuje Zoran Žugić.
Put do samog vrha Kajmakčalana, do crkvice Svetog Ilije, danas je teže prohodan nego posle Drugog svetskog rata.
Država Srbija vodi razgovore sa severnomakedonskim vlastima da se put konačno uredi, jer se trenutno do slavne planine i mesta večne slave stiže isključivo preko Grčke, a putuje se satima.














