Dimitrijević je objasnio za Tanjug da su to bili zvanični podaci objavljeni u sistemu na sajtu RIK-a (https://www.rik.parlament.gov.rs/542645/rezultati/) i napomenuo da ti podaci nisu objavljeni na konferenciji za novinare već u sistemu, kako bi javnost i novinari mogli potpuno transparentno da prate rezultate sa prvih obrađenih biračkih mesta, iako je reč o veoma malom i nerelevantnom uzorku za procenu konačnih rezultata.
„Nakon zatvaranja biračkih mesta, koja se zatvaraju u 20.00 časova, pristupa se prebrojavanju glasova. Kada birački odbori prebroje glasove, utvrde rezultate glasanja, popune i potpišu zapisnik biračkog odbora, predsednik i ostali članovi biračkog odbora idu do svoje lokalne izborne komisije radi predaje materijala, između ostalog i zapisnika o radu biračkog odbora. Tu, tom prilikom se taj zapisnik skenira, i vrši se statistička obrada koju vrše predstavnici Republičkog zavoda za statistiku, dakle, unose ga u ovaj naš sistem“, rekao je Dimitrijević.

Kako je naveo, taj zapisnik sa podacima sa biračkog mesta se direktno „kači“, vrši se statistička obrada podataka odnosno rezultata glasanja i oni se ubacuju u sistem.
„I vrši se verifikacija, počev od prvog unešenog biračkog mesta u Srbiji, pa tako onako redom kako pristižu rezultati. To se u principu dešava kada birački odbor završi, negde oko 21 ili 21.15 i kreće taj unos“, rekao je Dimitrijević.
On je objasnio da se brže obrade manja biračka mesta iz razloga što, kako je rekao, ljudi ranije završe svoj posao i idu da predaju.
„I unos se vrši, dakle, bukvalno počev od prvog biračkog mesta, od prvog unesenog, pa onda, i tako dalje“, naveo je Dimitrijević.
Dodao je da nije siguran da li je to bilo oko 21.15 ili 21.30 uneto, tih 203 biračka mesta, ali da se to sve videlo na panelima odnosno ekranima u sedištu RIK-a, u holu, ispred sale gde održavaju sastanke.
Na pitanje kakav je bio trend u tom trenutku i šta su prikazivali ti podaci koji su stizali sa prvih obrađenih biračkih mesta, Dimitrijević je rekao da se ne seća tačno kakav je bio rezultat, ali da je reč o podacima iz manjih pretežno ruralnih sredina.
„Dakle, to su neka biračka mesta koja imaju 100 birača, 200, 300, 400 birača. Ona se brže obrade, brže ljudi to donesu u lokalnu izbornu komisiju i tako se evidentiraju. To je suština. Sad, koja su to biračka mesta, to su neka nasumična mesta, svuda po Srbiji, mislim, to je tako“, rekao je Dimitrijević.
Podsetio je da je ranije Republička izborna komisija preliminarne rezultate objavljivala oko 23 sata sa oko 30 odsto obrađenih biračkih mesta.
„Mi nismo zasedali niti donosili bilo kakve, znači, preliminarne rezultate. Mi smo tek doneli nakon 24 časa od zatvaranja biračkih mesta, u ponedeljak nakon 20.00 sati, gde je bilo uneto gotovo 98,5 odsto“, rekao je Dimitrijević.
Na pitanje da li može da potvrdi da su svi rezultati koje je Tanjug u tom trenutku objavio navodeći precizno da su obrađena 203 biračka mesta i da li su to bili zvanični podaci, Dimitrijević je rekao:
„Oni jesu, tako je, oni jesu zvanični podaci, ali to nije nikakav referentan podatak. Na primer, 200 biračkih mesta u odnosu na 8.392 koliko ukupno ima. Ako se sećate, u nekim ranijim izbornim ciklusima, pre nego što je uveden ovakav sistem obrade podataka, RIK je izlazila sa saopštenjem tek kada se unese otprilike oko 30 odsto biračkih mesta.
I to je bilo na nekim ranijim izbornim ciklusima, tamo 2016, 2017, 2020, 2022, itd. Onda je uveden taj sistem da se javno objavljuje, bukvalno počev od prvog mesta obrađenog, da fizički može da se vide“, rekao je Dimitrijević.
Naglasio je da su se ti podaci koje je sistem prikazivao brzo menjali, već na petnaestak minuta.
„Dakle, svako biračko mesto, čim se unese negde u Srbiji, ono se evidentira. Rezultati mogu da budu ovakvi ili onakvi.
Na konstataciju da je Tanjug profesionalno preneo podatke koji su u tom trenutku bili javno dostupni i zvanični, Dimitrijević je to potvrdio dodajući da je izveštavanje bilo tačno, ali da je reč o malom i nereferentnom uzorku, kao i da te podatke nije RIK saopštio već da su oni bili prikazani u statističkoj obradi podataka u javnom sistemu.
„Nije moguće da budu uneta neka velika biračka mesta, jer prosto potrebno je vreme da se obrade. Dakle, ovo su neka manja biračka mesta, koja su u tom momentu obrađeno. Zapisnici su bili u redu, i statistički, i ovako su posle skenirani i okačeni na našu veb prezentaciju, tamo gde se vrši evidencija po biračkim mestima“, rekao je Dimitrijević.
Na sajtu RIK-a (https://www.rik.parlament.gov.rs/542645/rezultati/) posle 21 čas počeli su da se pojavljuju prvi preseci sa rezultatima, pre obraćanja Aleksandra Vučića oko 21.30 koji je prvi objavio da je ta lista izgubila na izborima na osnovu statifikovanog uzorka koji je dobio.
Novinska agencija i televizija Tanjug su prethodnih dana bili izloženi nizu optužbi i neistina koje su iznete na društvenim mrežama i u pojedinim medijima da su tendenciozno objavili netačne podatke pozivajući se na RIK kako bi lažno prikazali da je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ pobedila na izborima.
Redakcijama K1 televizije i agencije i TV Tanjug u ponedeljak uveče stigle su veoma ozbiljne pretnje, koje su prijavljene nadležnim institucijama.
Društvenim mrežama širi se snimak uzet iz programa TV Tanjug na kojem su pročitani rezultati sa prvog uzorka od 203 biračka mesta koje je u tom trenutku obradio RIK.
To se jasno vidi i razume i iz teksta koji voditeljka čita, kao i pratećeg grafičkog potpisa i priloga, koji je nastao na osnovu onoga što se u tom trenutku videlo i na sajtu RIK-a.
Savez evropskih novinskih agencija (EANA) najoštrije je osudio pretnje i zastrašivanje zaposlenih u Tanjugu, nakon izveštavanja u izbornoj noći.
Pretnje su upućene i glavnoj i odgovornoj urednici Jovani Joksimović, zbog čega su televizijski kanali K1 i Tanjug u utorak obustavili emitovanje programa uživo, dok su zaposleni u agenciji radili od kuće. Sve pretnje prijavljene su nadležnim organima.
















