Na računu Srbije trenutno se nalazi oko 444,6 milijardi dinara, izjavio je ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali, nakon razgovora sa saradnicima o stanju budžeta i javnih finansija.
Prema njegovim rečima, javni dug iznosi 43,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok je privreda u trećem kvartalu ostvarila realni rast od četiri odsto, prema fleš proceni Republičkog zavoda za statistiku. Kumulativni rast BDP-a u prva tri kvartala ove godine iznosio je 3,7 odsto.
Mali je na svom Instagram nalogu naveo i da je stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu iznosila 7,2 odsto, dok je prosečna plata za avgust dostigla 117.282 dinara.
Likvidnost države i održivost javnog duga
Stanje novca na računu države predstavlja pokazatelj njene trenutne finansijske raspoloživosti i sposobnosti da izmiruje obaveze. Međutim, taj iznos nije isto što i budžetski suficit, niti predstavlja novac koji država može da potroši bez posledica po fiskalni bilans.
Za procenu javnih finansija neophodno je sagledati prihode, rashode, obaveze koje dospevaju, deficit i troškove servisiranja duga. Zbog toga se podatak o 444,6 milijardi dinara mora posmatrati zajedno sa ostalim fiskalnim pokazateljima.
Javni dug od 43,5 odsto BDP-a predstavlja odnos ukupnog duga i veličine ekonomije. Na taj odnos utiču novo zaduživanje i otplata dugova, ali i nominalni rast BDP-a, zbog čega promena procenta ne mora uvek da prati promenu nominalnog iznosa zaduženja.
Zarade i zaposlenost kao pokazatelji životnog standarda
Prosečna zarada za avgust od 117.282 dinara i stopa nezaposlenosti od 7,2 odsto daju dodatni uvid u stanje na tržištu rada. Ipak, nominalni iznos prosečne plate nije dovoljan za procenu životnog standarda bez poređenja sa inflacijom i medijalnim primanjima.
Za domaćinstva je presudno koliko rast zarada nadmašuje rast cena, dok je za privredu važno da li povećanje primanja prati rast produktivnosti. Ti pokazatelji zajedno daju potpuniju sliku odnosa između privrednog rasta, zaposlenosti i kupovne moći stanovništva.
Objavljeni podaci predstavljaju presek više važnih makroekonomskih pokazatelja, ali će za celovitu ocenu stanja javnih finansija biti potrebni i detaljniji podaci o izvršenju budžeta i strukturi privrednog rasta.
M. T.
















