Evropska komisija prognozira ubrzanje privrednog rasta Srbije sa 2,1 odsto u 2025. na 3,3 odsto u 2026. godini, dok bi 2027. mogao da dostigne 3,8 odsto. Glavni pokretači rasta biće domaća potrošnja, rast zarada i državna izdvajanja, uz dodatni doprinos međunarodne izložbe Ekspo 2027. u Beogradu.
Evropska komisija očekuje da će privredni rast Srbije ubrzati u naredne dve godine, pokazuje najnovija jesenja ekonomska prognoza. Prema projekcijama, rast bi u 2028. godini trebalo da uspori na 2,9 odsto.
U prvoj polovini 2026. godine srpska privreda ostvarila je realni međugodišnji rast od 3,5 odsto, što je bilo iznad očekivanja, prvenstveno zahvaljujući snažnoj privatnoj potrošnji.
Na njen rast uticali su ubrzano povećanje zarada, rast minimalne zarade i socijalnih davanja, kao i širenje kreditiranja stanovništva, koje je dostiglo oko 20 odsto međugodišnje.
Domaćinstva ostaju glavni pokretač rasta
Evropska komisija očekuje da će potrošnja domaćinstava ostati glavni pokretač privrednog rasta i u narednom periodu. Tome bi trebalo da doprinesu i dodatni budžetski transferi od oko milijardu evra, predviđeni rebalansom budžeta usvojenim u septembru.
Komisija, međutim, upozorava da bi snažna domaća tražnja mogla da pojača inflatorne pritiske.
Prosečna inflacija u Srbiji od januara do avgusta iznosila je 2,7 odsto, ali je u septembru ubrzala na 4,1 odsto. Na to su, između ostalog, uticali efekat niske baze nakon isteka ograničenja trgovačkih marži i više svetske cene energenata.
Za celu 2026. godinu prognozira se prosečna inflacija od 3,3 odsto, dok bi u 2027. mogla da dostigne 4,2 odsto, pre nego što u 2028. uspori na 3,4 odsto.
Zarade rastu brže od produktivnosti
Rast nominalnih zarada iznosio je 11 odsto u prvoj polovini 2026. godine, a Evropska komisija očekuje da će plate nastaviti da rastu znatno brže od produktivnosti i tokom 2027. godine.
Na to je, između ostalog, uticalo kumulativno povećanje minimalne zarade od 20 odsto u oktobru 2025. i januaru 2026. godine, dok je za januar 2027. predviđeno novo povećanje od 9,2 odsto.
Komisija upozorava da bi dugotrajniji raskorak između rasta zarada i produktivnosti, zajedno sa smanjenjem stranih direktnih investicija od 2025. godine, mogao da oslabi konkurentnost srpske privrede i negativno utiče na izvoz.
Budžetski deficit iznad fiskalne granice
Kada je reč o javnim finansijama, budžetski deficit Srbije trebalo bi da dostigne 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2026. godini, čime bi premašio fiskalnu granicu od tri odsto.
Evropska komisija to povezuje sa predizbornim fiskalnim podsticajima u vrednosti od oko jedan odsto BDP-a, uključujući dodatne transfere stanovništvu i smanjenje akciza na gorivo.
Nakon toga očekuje se postepeno smanjenje deficita, na manje od tri odsto u 2027. i 2,7 odsto BDP-a u 2028. godini.
Javni dug trebalo bi da ostane relativno stabilan, na nivou od oko 44 odsto BDP-a tokom celog prognoziranog perioda.
Ekspo 2027. donosi dodatni podsticaj, ali nosi i rizike
Evropska komisija ukazuje i na nekoliko rizika koji bi mogli da uspore privredni rast u srednjem roku.
Prema oceni Komisije, sadašnji podsticaji domaćoj potrošnji uglavnom su privremenog karaktera, pa bi njihovo povlačenje moglo da dovede do snažnijeg usporavanja tražnje nego što se trenutno očekuje.
Dodatni rizik predstavljaju moguća prekoračenja troškova infrastrukturnih projekata povezanih sa izložbom Ekspo 2027, čija je realizacija vremenski ograničena.
Ipak, Komisija očekuje da će upravo ova međunarodna izložba, zajedno sa većom turističkom potrošnjom, dati dodatni podsticaj privredi Srbije tokom naredne godine.
E.M.
















