BEOGRAD – Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević poručio je da je srpski jezik apsolutna lingvistička većina u Crnoj Gori, što su i zvanično potvrdili rezultati poslednjeg popisa stanovništva na kom se čak 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim jezikom. Knežević je istakao da je trenutno ustavno rešenje neodrživo i paradoksalno, jer jezik kojim govori ubedljivo najveći broj ljudi u državi i dalje nema status službenog jezika, već je degradiran i izjednačen sa jezicima manjina.
Ovaj oštar i argumentovan politički istup Milana Kneževića, izrečen upravo danas, u utorak, 14. jula 2026. godine, ponovo je u sam centar regionalne pažnje stavio goruće pitanje identitetskih prava Srba u Crnoj Gori i neophodnost hitne reforme crnogorskog Ustava.
Gostujući u emisiji „Ekskluzivno sa Bojanom Bilbijom“ na talasima Radio Beograda, Knežević je taksativno i kroz jasne procente ogolio nepravdu sa kojom se suočava većinski jezički korpus u Crnoj Gori.
Brojke ne lažu: Srpski jezik ubedljivo prvi, a u Ustavu tek na sporednom mestu!
Lider DNP-a je izneo precizne podatke sa popisa koji jasno pokazuju realno stanje na terenu:
Apsolutni lider po broju govornika: „Na prvom mestu u Crnoj Gori je srpski jezik po broju govornika sa 43 odsto. Na drugom mestu je crnogorski sa oko nekih 34 odsto. Tek nakon toga dolaze bošnjački, albanski, romski pa hrvatski jezik“, precizirao je Knežević.
Ustavni apsurd na delu: On je ukazao na neverovatan pravni i logički paradoks koji je trenutno na snazi. „Naš srpski jezik, koji predstavlja jasnu lingvističku većinu, ustavno je sveden na kategoriju jezika u službenoj upotrebi i potpuno izjednačen sa jezicima nacionalnih manjina. Sa druge strane, crnogorski jezik, koji je tek drugi po broju govornika na popisu, upisan je kao prvi i jedini službeni jezik u Ustavu“, objasnio je Knežević.
Predlog za istorijsku pravdu: Uvesti član 13a u Ustav Crne Gore!
Knežević je naglasio da srpske političke snage ne žele nikakve sukobe niti brisanje crnogorskog jezika, već isključivo poštovanje demokratske volje građana i elementarnu ravnopravnost.
„Mi ne tražimo ništa nerealno, već samo dopune postojećeg Ustava. Nismo želeli, niti želimo da diramo crnogorski jezik, iako je on sam po sebi lingvistički paradoks – ali neka govori njime ko god želi. Međutim, dozvolite nama, koji smo dokazana lingvistička većina u ovoj zemlji, da normiramo svoj službeni jezik! Tražimo dopune Ustava kako bi se izglasalo da je, uz crnogorski, i srpski jezik punopravni službeni jezik“, jasan je lider DNP-a.
On je javno predstavio i konkretno pravno rešenje koje bi trajno rešilo ovu višedecenijsku nepravdu i stabilizovalo političke prilike.
„Naše rešenje je uvođenje novog člana 13a u Ustav Crne Gore. U njemu bi jasno i precizno pisalo: ‘Nakon sprovedenog popisa 2023. godine utvrđeno je da je srpski jezik najbrojniji jezik kojim govore građani Crne Gore, te se stiču svi ustavni uslovi da se on normira kao službeni jezik zajedno sa crnogorskim jezikom.’ To je jedini pravedan, demokratski i evropski put“, zaključio je Milan Knežević u intervjuu za Radio Beograd.
M. D.
