U prirodi postoje životinje čije životne strategije deluju toliko neobično da ih je teško izmisliti. Jedna od njih je jelenja muva, krvopija koja nakon pronalaska domaćina menja čitav način života. Ona se zakači za životinju, odbaci krila i više praktično ne treba isti pogled na svet kao pre.
ScienceDaily je objavio istraživanje prema kome ova krvopijuća muva smanjuje osetljivost vida nakon što pronađe domaćina i prestane da leti. Naučnici navode da se njen organizam posle pronalaska domaćina preusmerava na hranjenje krvlju i razmnožavanje, pa se menja i ono što joj je od čula zaista potrebno.
Ova priča je fascinantna jer pokazuje koliko evolucija može biti praktična i bez sentimentalnosti. Dok leti i traži domaćina, vid joj je važan. Kada ga pronađe i ostane na njemu, prioritet se menja. Telo više ne ulaže isto u ono što mu više nije presudno.
Kod nas ljudi ovakve insekte najčešće doživljavaju samo kao napast za životinje, naročito u štalama, šumama i na pašnjacima. Ali iza te neprijatnosti stoji vrlo precizna biologija. Paraziti nisu haotični, već često imaju neverovatno specijalizovane životne cikluse.
Naravno, ovakve vesti ne znače da ćemo ih manje nervozno terati sa životinja. Ali daju bolji uvid u to zašto su neke vrste toliko uspešne. One su prilagođene do krajnjih granica, ponekad na način koji nama izgleda gotovo neprirodno.
Jelenja muva zato nije samo dosadni krvopija. Ona je primer prirode koja ume da kaže: kada pronađeš ono što ti treba, sve ostalo može postati višak.
S.B.















