Novosadska umetnička scena dobila je još jedan susret posvećen kulturnoj raznolikosti i stvaralaštvu koje prevazilazi jezičke i nacionalne granice. Na otvaranju jesenje izložbe Udruženja likovnih umetnika „LIKUM“ susreli su se slikari, pesnici i predstavnici kulturnih institucija, a poezija je odjeknula na šest jezika.
Šest jezika, brojni umetnički glasovi i jedna zajednička poruka – da lepota stvaralaštva pripada svima. Otvaranje jesenje izložbe novosadskog Udruženja likovnih umetnika „LIKUM“ obeleženo je i posebnim pesničkim programom, u kojem su stihovi na maternjem jeziku postali most između ljudi i tradicija.
Postoje jezici koje ne moramo poznavati da bismo ih razumeli. Dovoljno je da pred nama zaživi slika ili da nas dotakne stih. Upravo takvu poruku poslalo je Udruženje likovnih umetnika „LIKUM“ iz Novog Sada, čija je jesenja izložba, pored likovnog stvaralaštva, donela i susret poezije, različitih kultura i duhovnosti.
U svečanoj atmosferi otvaranja, umetnici i njihovi gosti podelili su sa publikom po jednu pesmu na svom maternjem jeziku. Šest jezika, različiti ritmovi i glasovi, a ista potreba da se kroz umetnost izraze ljubav, nada, pripadnost i ono što ljude čini bliskima uprkos razlikama.
Predsednica udruženja Danijela Milićević istakla je značaj ovakvih susreta i snagu umetnosti da povezuje ljude.
„Slikarstvo i poezija su jedini jezici koje ceo svet razume. Ovaj nesvakidašnji dan spojio je stvaraoce u istom prostoru. Ujedinjeni smo u onome što nas čini ljudima i spajaju nas ljubav, vera i nada“, poručila je Milićević.

Umetnost kao zajednički jezik
Jesenja izložba okupila je predstavnike brojnih kulturnih institucija i udruženja sa kojima „LIKUM“ ostvaruje saradnju. Među njima su Savez umetničkog stvaralaštva amatera Vojvodine, Hrvatski kulturni centar, Mađarski, Rusinski, Slovački, Francuski i Ukrajinski kulturni centar, Udruženje „Staze“ iz Kule, Udruženje „Ministarstvo ljubavi“, kao i predstavnici manifestacije „Lenkin prsten“ iz Srbobrana.
Svoje mesto u ovom susretu pronašla su i druga likovna udruženja, potvrđujući da kulturni život grada ne čine samo pojedinačni događaji već i dugotrajna saradnja, razmena iskustava i međusobna podrška stvaralaca.
Posebnu dimenziju toj saradnji daje i povezivanje sa institucijama izvan zemlje. Članovi „LIKUM-a“ sarađuju i sa Konfučijevim institutom, gde su imali priliku da upoznaju i izučavaju tradicionalno kinesko slikarstvo. Takva iskustva otvaraju nove prostore za umetničko istraživanje i susret sa drugačijim kulturnim nasleđem.

Stihovi nagrađenog pesnika zaokružili veče
Specijalni gost večeri bio je pesnik Ljubenko Zvizdić, dobitnik međunarodne nagrade za pesmu „Jesen“ na Međunarodnom susretu pesnika „Orfej na Dunavu“. Priznanje je osvojio u konkurenciji 148 pisaca iz 27 zemalja i sa četiri kontinenta – Evrope, Azije, Afrike i Severne Amerike.
Njegovo učešće dodatno je obogatilo program posvećen poeziji i umetničkom stvaralaštvu, koje ne poznaje granice jezika i prostora.
Slike kao dar, umetnost kao trag
Veza između umetnosti i duhovnosti za članove „LIKUM-a“ nije ostala samo na simboličnim porukama. Pre dve nedelje posetili su Manastir Vaznesenja Hristovog u Beočinu i tom prilikom darovali svoje slike, kao znak pažnje i zahvalnosti.
U tom gestu prepoznaje se i šire shvatanje stvaralaštva – umetnost nije samo ono što nastaje u ateljeu i izlaže se pred publikom, već i dar koji može da pronađe svoje mesto u zajednici, da oplemeni prostor i ostavi trag.
Iz udruženja poručuju da će nastaviti saradnju sa manastirima, kulturnim centrima i umetničkim organizacijama. Njihova poruka ostaje jednostavna, ali snažna: umetnost i vera mogu da budu oslonac povezivanja, razumevanja i očuvanja kulturnog pamćenja.
Jer slika može govoriti bez ijedne reči, a pesma može pronaći put do srca i onda kada ne razumemo svaki njen stih. U tome je, možda, i najveća snaga ovakvih susreta – da nas podsete kako različitost ne mora da razdvaja, već može da bude najlepši razlog da se ljudi okupe.
M. T.















