BEOGRAD – Na tržištu rada u Srbiji sve je važnije pitanje da li kandidati poseduju znanja i veštine koje poslodavci traže, a ne samo koliko ima slobodnih radnih mesta. Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) Milan Bosnić izjavio je za RTS da je upravo neusklađenost kvalifikacija i potreba privrede jedan od glavnih izazova u zapošljavanju.
Prema njegovim rečima, prognoze Međunarodnog monetarnog fonda o postepenom smanjenju nezaposlenosti jesu ohrabrujuće, ali ne pokazuju celokupnu sliku tržišta rada. Stopa nezaposlenosti u Srbiji, prema projekcijama MMF-a, trebalo bi da se smanji sa 8,7 odsto prošle godine na 8,6 odsto ove godine, a zatim na 8,5 odsto u 2027.
Bosnić ukazuje na to da istovremeno postoje ljudi koji traže zaposlenje i kompanije koje imaju potrebu za novim radnicima, ali se njihove potrebe ne poklapaju uvek. Zbog toga je, osim otvaranja radnih mesta, važno i da kandidati steknu znanja koja mogu neposredno da primene na poslu.
Ko najlakše dolazi do posla?
Među zanimanjima za kojima postoji velika potražnja u različitim delovima Srbije izdvajaju se zanatski poslovi, poput stolara, kерамиčara, armirača i tesara, kao i pojedine tehničke struke, uključujući mehатроничare i inženjere.
Bosnić objašnjava da se tražnja razlikuje od grada do grada, u zavisnosti od lokalne privrede, prisustva industrije i drugih ekonomskih okolnosti. Ipak, stručnjaci sa konkretnim praktičnim znanjima često imaju dobre mogućnosti za zaposlenje.
Potražnja za radnicima povezana je i sa razvojem infrastrukture i dolaskom novih kompanija. Za privredni rast važni su i logistika, telekomunikacije i pouzdano snabdevanje električnom energijom, jer stvaraju uslove za širenje poslovanja i otvaranje novih radnih mesta.
Podrška ljudima koji dugo traže posao
Poseban izazov predstavljaju osobe koje su duže vreme van tržišta rada. Prema Bosnićevim rečima, deo njih tokom vremena izgubi korak sa promenama u privredi, ne poseduje veštine koje se trenutno traže ili ima manje samopouzdanja prilikom konkurisanja za posao.
Zbog toga NSZ razvija programe koji, osim povezivanja kandidata sa poslodavcima, obuhvataju i pripremu za razgovore za posao i pomoć u izradi radne biografije. Cilj je da kandidati bolje predstave svoje iskustvo i sposobnosti i povećaju šanse za zaposlenje.
Bosnić je naveo i da je NSZ tokom prethodne dve godine razgovarao sa više od 150.000 kompanija kako bi utvrdio koje su im veštine potrebne danas, ali i koje će im biti važne u narednih godinu, dve ili tri.
Takav pristup trebalo bi da doprinese boljem usklađivanju programa podrške sa potrebama privrede.
Učenje se ne završava diplomom
Promene na tržištu rada sve više ukazuju na značaj dodatnog usavršavanja tokom karijere. Formalno obrazovanje ostaje važno, ali je za pronalaženje i zadržavanje posla sve značajnije i prilagođavanje novim tehnologijama, radnim procesima i zahtevima poslodavaca.
Za ljude koji traže posao to znači da dodatne obuke i praktična iskustva mogu da budu važan korak ka zaposlenju. Za kompanije, dostupnost radnika sa odgovarajućim znanjem predstavlja jedan od uslova za razvoj i povećanje obima poslovanja.
Očekivani pad nezaposlenosti zato će biti samo jedan od pokazatelja stanja tržišta rada. Jednako važno biće koliko će se uspešno povezati ljudi koji traže posao sa poslodavcima kojima su potrebni određeni profili radnika.
M. T.
















