Srbija razmatra razvoj sopstvene nacionalne platforme za veštačku inteligenciju i velikog jezičkog modela (LLM), koji bi bio zasnovan na domaćim podacima i srpskom jeziku. Iako stručnjaci veruju da postoje znanje i tehnički kapaciteti za takav projekat, upozoravaju da će put do njegovog razvoja biti složen i zahtevaće koordinaciju države, akademske zajednice i privrede.
Razvoj nacionalne platforme za veštačku inteligenciju i domaćeg velikog jezičkog modela (LLM) predstavlja jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata koji se trenutno razmatra u Srbiji. Takav poduhvat do sada je pokrenuo mali broj država, a rezultati su često neizvesni.
Prema oceni stručnjaka, Srbija raspolaže solidnim kadrovskim potencijalom i određenim tehnološkim kapacitetima, ali će ključni izazov biti prikupljanje i obrada velike količine kvalitetnih podataka na kojima bi model mogao da se obučava. Ti podaci nalaze se u brojnim bazama – od digitalnih arhiva i dokumenata do fotografija, audio i video zapisa, pa čak i medicinskih snimaka – i često su u različitim formatima ili još nisu digitalizovani.
Ideja nacionalnog LLM-a jeste da se razvije sistem koji bi bio obučen na lokalnim znanjima i podacima, kako bi mogao pouzdanije da odgovara na pitanja iz oblasti kao što su pravo, ekonomija, obrazovanje ili zdravstvo u domaćem kontekstu.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež istakao je da je razvoj takvog modela važan i zbog pitanja digitalnog suvereniteta, odnosno kontrole nad podacima koji se odnose na građane, kompanije i državne institucije.
Prema njegovim rečima, Srbija je poslednjih godina značajno ulagale u digitalnu infrastrukturu, uključujući data centre i superkompjutere, a sada je potrebno povezati te resurse sa domaćim znanjem i međunarodnim partnerima koji imaju iskustva u razvoju AI sistema.
Stručnjaci upozoravaju da veliki globalni AI modeli često ne obrađuju dovoljno kvalitetno male jezike i specifične lokalne podatke. Zbog toga bi domaći model mogao da bude važan i za očuvanje i pravilnu upotrebu srpskog jezika u digitalnom okruženju.
Jedan od načina da se ubrza razvoj jeste saradnja sa međunarodnim tehnološkim kompanijama koje već razvijaju napredne AI sisteme. Takva partnerstva mogla bi da pomognu u prenosu znanja, razvoju infrastrukture i bržem treniranju modela.
Stručnjaci smatraju da bi nacionalni AI model mogao da bude posebno koristan za privredu, jer generička AI rešenja često ne daju očekivane rezultate u kompanijama koje nemaju sisteme prilagođene sopstvenim podacima i potrebama.
Zbog toga se naglašava potreba za saradnjom AI inženjera i stručnjaka iz različitih industrija kako bi se razvila konkretna rešenja koja mogu da unaprede poslovanje.
Razvoj nacionalnog LLM-a, zaključuju učesnici stručnih skupova o ovoj temi, zahtevaće dugoročnu strategiju, snažnu institucionalnu podršku i koordinaciju akademske zajednice, države i poslovnog sektora. Ukoliko se ti uslovi ispune, Srbija bi mogla da napravi značajan iskorak u oblasti veštačke inteligencije.
Foto: PKS/Boban Ristić
















