Posle veoma loše prošle godine, kada suša gotovo da je prepolovila ili potpuno uništila rod u pojedinim zasadima, šljiva je ove sezone u Šumadiji znatno bolje rodila. Berba je već počela, a proizvođači na dobro negovanim parcelama beleže prinose i do 35 tona po hektaru.
Trenutno se beru rane sorte, među kojima je „Čačanska rana“, kao i najzastupljenija sorta „stenlej“, dok se uskoro očekuje i početak berbe šljive namenjene industrijskoj preradi i proizvodnji rakije.
Iako je rod ove godine znatno bolji, proizvođače i dalje brine ekonomija proizvodnje. Veća količina šljive na tržištu pritiska otkupne cene, pa dobar prinos ne znači automatski i veću zaradu za voćare.
U Šumadiji se poslednjih godina podižu novi zasadi i menja sortiment, ali značajan deo proizvodnje i dalje potiče iz starih voćnjaka. U pojedinim zasadima crvene ranke ne primenjuju se savremene agrotehničke mere, zbog čega su prinosi znatno niži u odnosu na intenzivne zasade.
Prema statističkim podacima, na području Šumadije ima oko četiri miliona stabala šljive, koja je i dalje dominantna voćna vrsta u ovom delu Srbije, prenosi iKragujevac.
Berba bi, u zavisnosti od sorte, položaja i nadmorske visine zasada, trebalo da traje do početka septembra. U voćnjacima na većim nadmorskim visinama posao će potrajati nešto duže.
Ovogodišnji rod pokazuje koliko vremenske prilike mogu da utiču na proizvodnju – nakon prošlogodišnje suše, koja je ostavila velike posledice, šumadijski voćari ove sezone imaju znatno više ploda.
Ipak, za konačnu računicu biće presudno koliko će proizvođači dobiti za ubranu šljivu, odnosno da li će dobra proizvodna godina biti praćena i prihvatljivom otkupnom cenom.
M. T.
Foto: TANJUG/MIRA ĐURĐEVIĆ
