ŽENEVA – Dečja gojaznost veliki je problem u Evropi i nosi sa sobom „po život opasne“ zdravstvene rizike, upozoravaju stručnjaci u novom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
Prema istraživanju sprovedenom širom Evrope, svako četvrto dete ima višak kilograma, a od toga, jedno od deset je gojazno.
Statistike su naročito zabrinjavajuće u južnoj Evropi, gde gotovo svako peto dete živi s gojaznošću, stanjem koje povećava rizik od dijabetesa, raka, srčanih oboljenja, moždanog udara i drugih hroničnih bolesti u odraslom dobu.
Istraživanje koje je SZO sprovedela od 2022. do 2024. godine, obuhvatilo je podatke oko 470.000 dece uzrasta od šest do devet godina u 37 zemalja. Naučnici su za više od 150.000 dece prikupili dodatne informacije o porodičnim i zdravstvenim navikama.
Istovremeno, nezdrava hrana je veoma zastupljena: 41 odsto dece jede slatkiše, 29 odsto pije gazirane sokove, a 16 odsto konzumira slane grickalice više od tri puta nedeljno.
Postoje i razlike u zavisnosti od socioekonomskog statusa – deca čiji su roditelji obrazovaniji imaju tendenciju da se zdravije hrane.
Zanimljivo je da je gotovo svaki roditelj naveo da mu je dete fizički aktivno barem jedan sat dnevno, a 89 odsto dece spava najmanje devet sati noću – oba faktora važna su za dečje zdravlje.
Međutim, mnogi mališani provode mnogo vremena uz mobilne telefone, televizore i druge ekrane, navodi se u izveštaju.
Ukupno 42 odsto dece provodi najmanje dva sata dnevno pred ekranom radnim danima, dok vikendom taj procenat skače na 78 odsto.












