Hrvatska ne smatra da blokira pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, ali insistira na rešavanju pitanja koja godinama opterećuju odnose dve zemlje. To je poručio hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman nakon sastanka šefova diplomatija članica EU u Luksemburgu.
Među zahtevima Zagreba su utvrđivanje sudbine 14 nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, povraćaj imovine hrvatskim državljanima u Crnoj Gori i isplata odštete logorašima u Morinju.
Radman je posebno ukazao na imovinska pitanja, tvrdeći da je imovina vraćana pripadnicima drugih manjina, dok hrvatskim vlasnicima nije. Takav odnos ocenio je kao diskriminaciju i povezao ga sa pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i bezbednost.
Na listi spornih tema nalazi se i školski brod „Jadran“, koji Hrvatska potražuje. Radman je rekao da taj slučaj predstavlja samo deo šireg problema i naveo procenu hrvatskih stručnjaka prema kojoj su hrvatska plovila vredna 2,7 milijardi dolara završila u Crnoj Gori.
Hrvatski ministar istovremeno je podsetio da je Zagreb podržao zatvaranje više poglavlja i naveo da postoje uveravanja Podgorice da će se raditi na rešavanju sporova. Ipak, poruka iz Zagreba je da tehnički napredak u pregovorima nije dovoljan bez pomaka u oblastima koje Hrvatska smatra otvorenim bilateralnim pitanjima.
Crna Gora je u najnovijoj fazi pregovora zatvorila još tri poglavlja. Ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja sada je 21, dok je do završetka pregovaračkog procesa ostalo još 12. Koliko će brzo biti zatvorena preostala poglavlja zavisiće i od ispunjavanja evropskih kriterijuma i daljeg napretka u rešavanju spornih pitanja sa susedima.
M. T.
