EXPO 2027 u Beogradu sve manje je samo pitanje organizacije međunarodne izložbe, a sve više postaje ozbiljan politički, finansijski i institucionalni izazov za Srbiju. U projekat su već uložene milijarde evra, više od 140 zemalja i međunarodnih organizacija priprema se za učešće, a rokovi za predaju izložbenih prostora i početak manifestacije približavaju se bez mogućnosti za veća pomeranja.
U takvim okolnostima, eventualno odustajanje od izložbe više nije jednostavna politička odluka, ali ni nastavak projekta ne može da se svede na automatsko prihvatanje svih dosadašnjih planova i troškova. Pred budućom Vladom nalazi se složen zadatak: da utvrdi šta je zaista neophodno završiti, koliko će to koštati, kakve su ugovorne obaveze države i ko snosi odgovornost za dosadašnju realizaciju.
Dodatnu težinu ovom pitanju daje izjava generalnog sekretara Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) Dimitrija Kerkencesa da odlaganje EXPO-a 2027 praktično više nije moguće. Datumi održavanja od 15. maja do 15. avgusta 2027. utvrđeni su prilikom zvaničnog priznavanja izložbe 26. novembra 2024. godine, a njihova promena zahtevala bi dvotrećinsku većinu u Generalnoj skupštini BIE. Prema njegovoj oceni, regulatorni rokovi sada praktično ne ostavljaju prostor za takvu odluku.
Time se sužava manevarski prostor za buduću vlast. Projekat koji je godinama predstavljan kao razvojna prilika za Srbiju sada postaje i obaveza koju država mora da rešava u kratkom roku, bez obzira na političke promene.
Milijarde su već potrošene, ali konačan račun još nije poznat
Urednik ekonomije nedeljnika „Radar“ Milan Ćulibrk ukazao je u emisiji „Oko“ na RTS-u da je iz budžeta do početka novembra isplaćeno oko 1,4 milijarde evra samo za EXPO kompleks, dok je za prateće projekte izdvojena još približno milijarda evra.
Prema njegovim rečima, prvobitna procena u Fiskalnoj strategiji bila je da će izgradnja kompleksa koštati 1,22 milijarde evra. Ćulibrk smatra da bi, imajući u vidu dosadašnja izdvajanja, kompleks već trebalo da bude završen.
Posebno je važno razdvojiti troškove samog izložbenog prostora od ulaganja u infrastrukturu koja se predstavlja kao prateća investicija. Među projektima koje je Ćulibrk naveo su železnička i linijska infrastruktura, pruga od Zemun polja do stadiona i nacionalni stadion.
Za javne finansije, međutim, presudno pitanje nije samo koliko je do sada plaćeno, već koliko će još novca biti potrebno da se ispune preuzete obaveze. Ćulibrk je, pozivajući se na tekst profesorke Danice Popović objavljen u „Radaru“, ukazao i na procenu da bi preostali troškovi mogli da budu veći od penala koje bi Srbija platila u slučaju odustajanja od izložbe.
To znači da država mora da napravi precizan obračun obe mogućnosti: koliko košta završetak projekta, a koliko bi koštalo njegovo zaustavljanje. Bez takve analize, javnost ne može da proceni da li je nastavak svih planiranih radova ekonomski opravdan, niti gde je granica između neophodnih ulaganja i troškova koji nisu direktno povezani sa održavanjem izložbe.
Ćulibrk je kao primer naveo i delfinarijum, za koji je, prema njegovim rečima, iz budžeta isplaćeno oko milion evra, i ocenio da takvi sadržaji nisu neophodni za održavanje EXPO-a.
BIE ne ostavlja prostor za odlaganje, ali ne preuzima odgovornost za državne projekte
Izjava Dimitrija Kerkencesa važna je jer precizira međunarodni okvir u kojem Srbija sada mora da donosi odluke. Više od 140 učesnika planiralo je dolazak u Beograd na osnovu utvrđenih datuma, a pripreme njihovih paviljona već su u toku.
Prema njegovim rečima, od 1. decembra počinje preuzimanje izložbenih prostora, dok su naredne nedelje presudne za održavanje dinamike radova. BIE očekuje da izložba počne 15. maja 2027. i poručuje da će sarađivati sa svim akterima u narednoj fazi realizacije, uključujući i novu Vladu čim bude formirana.
Ipak, Kerkences je istovremeno jasno razgraničio nadležnosti međunarodne organizacije i države domaćina. BIE nadzire samu izložbu i prostor na kojem se održava, ali ne i druge javne ili privatne projekte koji su povezani sa njom. Finansijsko upravljanje, javne nabavke, raspolaganje budžetskim novcem i kontrola ugovora ostaju u nadležnosti institucija Srbije.
To je posebno značajno u kontekstu kritika zbog primene leks specijalisa i odstupanja od uobičajenih procedura. Generalni sekretar BIE naveo je da se projekat mora realizovati u skladu sa Pariskom konvencijom iz 1928. godine, pravilima BIE i obavezama prema učesnicima, ali da su izbor i primena domaćih pravnih instrumenata odgovornost Srbije.
Drugim rečima, međunarodna organizacija može da nadzire uslove održavanja izložbe i ispunjavanje obaveza prema učesnicima, ali ne može da preuzme odgovornost za način na koji su trošena sredstva građana Srbije, kako su dodeljivani poslovi ili da li su domaće procedure poštovane.
Kerkences je naglasio i da je poverenje javnosti od suštinskog značaja, jer građani zemlje domaćina treba da imaju korist od nasleđa koje izložba ostavlja. Upravo će to biti jedan od ključnih kriterijuma za procenu opravdanosti projekta – ne samo da li će EXPO biti otvoren na vreme, već i šta će Srbiji ostati nakon završetka manifestacije.
Nova većina najavljuje stručni tim, ali rokovi ne čekaju formiranje Vlade
Studentska lista, koja je osvojila većinu na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra, najavila je da će nakon formiranja Vlade stručni tim analizirati projekat iz građevinskog, arhitektonskog, pravnog i finansijskog ugla.
Poslanica Studentske liste i docentkinja Građevinskog fakulteta Sanja Fric izjavila je da nova većina još nije preuzela formalne ni suštinske nadležnosti nad EXPO-om i da je za dosadašnju dinamiku radova, kašnjenja, potencijalno koruptivne ugovore i nepoštovanje procedura odgovorna Vlada u tehničkom mandatu.
Prema njenim rečima, nakon formiranja nove Vlade biće napravljena strategija koja će biti predstavljena stručnoj javnosti, građanima i međunarodnoj zajednici. Fric je naglasila da se preuzete obaveze moraju poštovati, ali da bezbednost učesnika i korisnika objekata mora biti na prvom mestu.
Takav pristup otvara mogućnost da se projekat preispita, ali i ukazuje na problem vremena. Primopredaja izložbenih prostora trebalo bi da počne 1. decembra, dok BIE upozorava da su naredne nedelje presudne. Nova vlast, dakle, najavljuje analizu, ali će deo odluka morati da bude donet pre nego što stručni tim završi sveobuhvatnu procenu.
Odgovornost je jasnija, ali rešenje još nije
U raspravi o EXPO-u sve jasnije se razdvajaju dve stvari: odgovornost za dosadašnju realizaciju i odgovornost za odluke koje tek predstoje.
Vlada u tehničkom mandatu i institucije koje su vodile projekat odgovorne su za dosadašnje ugovore, dinamiku radova, potrošena sredstva i ispunjavanje rokova. BIE je jasno stavio do znanja da ne preuzima nadzor nad domaćim javnim nabavkama i finansijskim upravljanjem. Buduća Vlada, sa druge strane, moraće da odluči kako da nasleđeni projekat privede kraju, a da pritom ne prihvati automatski sve troškove i odluke prethodne administracije.
Urednik ekonomije „Radara“ Milan Ćulibrk smatra da bi trebalo završiti ono što je neophodno za održavanje izložbe, a odustati od projekata koji nisu direktno povezani sa njom. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije upozorava da bi otkazivanje predstavljalo i finansijski i diplomatski problem, jer bi Srbija morala da obavesti više od 140 učesnika da izložbe neće biti.
Između ta dva pristupa nalazi se prostor za odluku koju će morati da donese nova vlast: šta je neophodno završiti, šta može da bude preispitano i kako obezbediti kontrolu trošenja javnog novca.
EXPO 2027 tako postaje breme koje država ne može jednostavno da prebaci na sledeću administraciju, ali ni projekat od kojeg može da odustane bez ozbiljnih posledica. Milijarde su već potrošene, međunarodni partneri očekuju da se obaveze ispune, a rokovi su sve kraći.
Za sada je jasnije ko je odgovoran za dosadašnje upravljanje projektom i ko će morati da donosi naredne odluke. Ono što još nije poznato jeste kako će se taj problem rešiti – i da li će nova vlast uspeti da istovremeno sačuva međunarodne obaveze, zaštiti javne finansije i utvrdi odgovornost za način na koji je jedan od najvećih državnih projekata vođen.
M. T.
















