LONDON – Mladi iz Velike Britanije i Evropske unije mogli bi ponovo da dobiju širu mogućnost da žive, rade i studiraju na drugoj strani Lamanša, ukoliko danas na samitu u Briselu bude postignut dogovor o novom programu mobilnosti. Predlog predviđa boravak do tri godine, a prema diplomatskim izvorima, godišnja kvota mogla bi da dostigne 100.000 učesnika.
Ovaj sporazum jedan je od tri ključna pitanja o kojima će razgovarati britanski premijer Endi Bernam, predsednik Evropskog saveta Antonio Košta i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Cilj sastanka je unapređenje odnosa deset godina nakon referenduma na kojem su građani Velike Britanije podržali izlazak iz EU.
Program bi mladima omogućio privremeni boravak radi zaposlenja ili obrazovanja, ali ne bi predstavljao povratak na nekadašnji sistem slobodnog kretanja. Reč je o ograničenoj šemi, sa utvrđenim uslovima i brojem učesnika.
Ipak, pitanje mobilnosti nije u potpunosti rešeno. Posebno sporno ostaje koliko bi studenti iz EU plaćali školovanje na britanskim univerzitetima. Brisel traži da budu izjednačeni sa domaćim studentima, dok London predlaže značajno smanjenje školarina. Dve strane nastoje da dođu do rešenja u narednih šest meseci.
Pored mladih, važan deo razgovora odnosi se na svakodnevnu trgovinu i troškove života. Planirano je pojednostavljivanje prometa prehrambenih proizvoda, biljaka i životinja, uz ukidanje velikog dela dosadašnjih sertifikata i kontrola. Britanska vlada procenjuje da bi takav dogovor mogao da donese ekonomiji oko 5,1 milijardu funti godišnje, a očekuje se da smanjenje administrativnih prepreka olakša poslovanje i ublaži pritisak na cene.
Na samitu će biti razmatrano i povezivanje sistema za trgovinu emisijama ugljenika, što bi moglo da smanji dodatne troškove za industriju, posebno za izvoz proizvoda poput čelika.
Uprkos najavama o približavanju, neslaganja ostaju i oko inicijative „Proizvedeno u Evropi“. Britanija traži poseban status za svoje proizvode, naročito automobile, dok EU insistira na usklađivanju propisa sa pravilima bloka.
Razgovori se održavaju u složenim međunarodnim okolnostima, obeleženim ratom u Ukrajini, američkim carinama i nadmetanjem velikih sila za kontrolu nad kritičnim mineralima. Obe strane zato nastoje da obnove saradnju u oblastima trgovine, energetike, bezbednosti i obrazovanja.
Iako se u Londonu sve češće govori o tome da je Bregzit doneo više ekonomskih gubitaka nego koristi, današnji pregovori ne znače povratak Velike Britanije u EU. Njihov neposredni cilj je da se ublaže posledice razdvajanja i uspostave praktičniji odnosi, piše Tanjug.
M. T.
















