Prvi trilateralni sastanak američkog predsednika Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Šenženu završen je posle oko sat i po razgovora, uz poruke o potrebi očuvanja mira i smanjenja nuklearnih rizika, ali bez javno predstavljenog konkretnog sporazuma.
Susret na marginama samita APEC-a privukao je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su se prvi put na istom sastanku našli lideri tri države koje imaju najveći uticaj na globalnu bezbednost i međunarodne odnose.
Prema izveštajima AP-a, „Gardijana” i „Al Džazire”, razgovaralo se o nuklearnom naoružanju, ratovima u Ukrajini i Iranu, kao i o odgovornosti velikih sila za međunarodnu stabilnost.
Nuklearni sporazum bez jasnog odgovora Pekinga
Jedna od važnih tema bila je mogućnost novog dogovora o kontroli nuklearnog naoružanja.
Tramp je zagovarao razgovore o novom sporazumu koji bi, pored SAD i Rusije, uključio i Kinu. Njegov predlog dolazi nakon isteka sporazuma Novi START između Vašingtona i Moskve u februaru ove godine.
Međutim, Peking do sada nije pokazivao spremnost da prihvati ograničenja po modelu koji važi za američki i ruski nuklearni arsenal, s obzirom na to da Kina raspolaže znatno manjim brojem nuklearnih bojevih glava.
Si je tokom sastanka pozvao na potpuno ukidanje nuklearnog oružja i upozorio da je neophodno sprečiti nuklearni rat. Prema izveštaju „Gardijana”, kineski lider je takođe naglasio značaj poštovanja međusobnih bezbednosnih interesa i uzdržavanja od poteza koji bi mogli da ugroze ključne interese drugih država.
Ukrajina ostaje jedno od najosetljivijih pitanja
Putin je poručio da Rusija, SAD i Kina imaju zajedničke interese u rešavanju međunarodnih sukoba, uključujući rat u Ukrajini, i da dele odgovornost za očuvanje međunarodnog mira.
Ipak, iz javno objavljenih poruka nije proizašao konkretan predlog za prekid rata niti dogovor o uslovima njegovog okončanja.
Tramp je pitanje Ukrajine pokrenuo i u bilateralnom razgovoru sa Putinom, koji je prethodio trilateralnom susretu. Prema navodima Kremlja, upravo je taj sukob bio glavna tema njihovog razgovora.
„Al Džazira” je u analizi uoči sastanka ukazala na različite ciljeve trojice lidera: Moskva želi da izbegne dalju međunarodnu izolaciju i ojača svoju poziciju u pregovorima o Ukrajini, Vašington traži prostor za dogovor o bezbednosnim pitanjima, dok Peking nastoji da učvrsti svoj međunarodni uticaj.
Kina u ulozi domaćina i posrednika
Za Sija je sam dolazak Trampa i Putina u Šenžen predstavljao važan diplomatski uspeh. Kina je organizovala susret i bila domaćin razgovora, čime je dodatno istakla svoju ulogu u međunarodnim bezbednosnim i političkim pitanjima.
Analitičari koje citira „Gardijan” ocenili su da je simbolički značaj sastanka veći od njegovih neposrednih rezultata. Profesor Vilijam Herst sa Univerziteta u Kembridžu ocenio je da je Si time pokazao Kinu kao organizatora i potencijalnog posrednika, ali i ukazao da tokom susreta, bar javno, nije objavljeno ništa što bi predstavljalo značajan konkretan dogovor.
Sastanak je istovremeno otvorio i pitanje položaja drugih država, posebno Ukrajine i evropskih saveznika SAD, koji nisu učestvovali u razgovorima o temama koje neposredno utiču na njihovu bezbednost.
Za sada ostaje da se vidi da li će najavljivana zajednička izjava Rusije i Kine doneti dodatne detalje o razgovorima i da li će istorijski susret biti praćen konkretnim diplomatskim inicijativama.
M. T.
















