BRISEL – Lideri 27 država članica Evropske unije jednoglasno su na samitu u Briselu doneli odluku da ekonomske i sektorske sankcije Ruskoj Federaciji produže na period od godinu dana, umesto dosadašnjih šest meseci, saopštio je zvanični portparol Evropskog saveta. Kako prenosi mreža Juronjuz, ovaj strateški korak napravljen je sa namerom da se obezbedi znatno veća stabilnost i predvidivost evropske kaznene politike prema Moskvi, ali i da se stane na put unutrašnjim ucenama unutar same Unije koje su redovno pratile dosadašnje procese odlučivanja.
Promena ritma glasanja osmišljena je kako bi se neutralisao ucenjivački potencijal pojedinih država članica koje su, koristeći pravo veta na svakih šest meseci, pokušavale da izdejstvuju političke ustupke za sopstvene interese.
Ova jednogodišnja odluka odnosi se isključivo na sveobuhvatne sektorske i ekonomske sankcije koje su Rusiji uvedene nakon izbijanja sukoba u Ukrajini. Sa druge strane, ova izmena ne obuhvata crnu listu pojedinaca, ruskih zvaničnika i pravnih lica kojima su uvedene pojedinačne restriktivne mere zbog direktnog podržavanja i promovisanja vojnih operacija na terenu. Individualne sankcije, zamrzavanje imovine i zabrane putovanja za targetirana lica i dalje će, prema ustaljenoj proceduri, ostati predmet redovnog i rigoroznog šestomesečnog preispitivanja i produžavanja.
Velika geopolitička agenda briselskog samita
Pored usvajanja novog mehanizma za sankcije, lideri država članica EU u Briselu vode intenzivne razgovore o najvažnijim izazovima koji opterećuju kontinent. Na stolu šefova država i vlada nalazi se paket mera za jačanje posrnule evropske konkurentnosti na globalnom tržištu, kao i preliminarni, ali izuzetno napeti pregovori o novom zajedničkom budžetu EU za sedmogodišnji period od 2028. do 2034. godine. Pored toga, visoki zvaničnici detaljno analiziraju dalju finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini, dramatičnu situaciju i eskalaciju krize na Bliskom istoku, kao i restriktivne reformske korake u sferi migracione politike.
M. D.
















