Posle višegodišnjeg zatvaranja zbog posledica razornog potresa, Zagrebačka katedrala ponovo će primiti vernike na Badnjak. Predstavnici Vlade, Crkve i akademske zajednice potvrdili su da je završena ključna faza konstrukcijske obnove, čime se omogućava bezbedno održavanje bogosluženja.
Zagrebačka katedrala, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne i verske baštine, ponovo je spremna da primi vernike nakon što je godinama bila zatvorena zbog oštećenja u potresu. Tokom obilaska obnovljenog unutrašnjeg dela, premijer Andrej Plenković, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša i predstavnici Vlade, Crkve i stručne javnosti potvrdili su da su završeni najvažniji radovi konstrukcijske sanacije.
Rektor Univerziteta u Zagrebu Stjepan Lakušić istakao je da su konsolidovani svi svodovi, uključujući i one koji nose tornjeve, naglasivši da je katedrala sada konstrukcijski čvršća nego pre potresa. Ocenio je da je ovo ispunjenje datog obećanja, da će ponoćna misa moći da bude održana već ove godine.
Mons. Zlatko Koren naglasio je da ovaj trenutak ima poseban značaj za Zagrebačku nadbiskupiju, posebno se zahvalio izvođačima, projektantima i domaćim stručnjacima koji su učestvovali u obnovi, piše Slobodna Dalmacija.
Rektor Lakušić otkrio je da sada počinje druga faza radova, koja će obuhvatiti potpunu obnovu zidova prema originalnim šablonama, uz postavljanje mobilnih skela kako bi se bogosluženja mogla nesmetano održavati.
Ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsetila je da se trenutno obnavlja oko 400 objekata oštećenih u potresima, ukupne vrednosti 1,6 milijardi evra. Katedralu je nazvala jednim od ključnih objekata hrvatske kulturne baštine, podsetivši na hitne mere nakon potresa, uključujući uklanjanje tornjeva, i na nagrade koje je dobio domaći projektantski tim.
Zagrebački nadbiskup Kutleša rekao je da ga posebno raduje povratak ponoćne mise u katedralu, ističući da će se ubuduće svi važni crkveni datumi ponovo obeležavati u katedrali.
Premijer Plenković naglasio je da međunarodna priznanja stručnjacima potvrđuju složenost radova i njihovu profesionalnost, podsetivši da je za obnovu potresom pogođenih područja obezbeđeno 4,2 milijarde evra, od čega oko 420 miliona za sakralne objekte.
Katedrala Uznesenja Blažene Device Marije i svetih Stjepana i Ladislava obnavlja se novcem Fonda solidarnosti EU i državnog budžeta, a u dosadašnje radove uloženo je više desetina miliona evra. Radovi uključuju sanaciju konstrukcije, učvršćivanje nosivih elemenata i obnovu unutrašnjosti teško oštećene u potresu. U nastavku obnove predviđena je i restauracija katedralnih orgulja, kojima bi trebalo da se vrati izvorni izgled i zvuk.
