Gotovo svaki peti građanin Hrvatske izložen je riziku od siromaštva, a među penzionerima taj udeo dostiže oko 40 odsto, pokazuju podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku. Na težinu socijalne situacije ukazuje i sve veća potražnja za obrocima u javnim kuhinjama.
Predsednica Sindikata penzionera Hrvatske Višnja Stanišić upozorila je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, da veliki broj penzionera ne živi dostojanstveno.
Prema njenim rečima, osoba koja je radila 40 godina trebalo bi da nakon odlaska u penziju može normalno da živi i da sebi priušti uobičajene aktivnosti, poput odlaska u pozorište ili bioskop.
Stanišić smatra da dostojanstvena starost podrazumeva više od pokrivanja najosnovnijih troškova. Penzioneri bi, kako je istakla, trebalo da imaju mogućnost da učestvuju u društvenom životu i priušte sebi sadržaje koji su drugima deo svakodnevice.
Sve veća potreba za socijalnom pomoći
Podatak da je približno 40 odsto penzionera u Hrvatskoj u riziku od siromaštva ukazuje na posebno težak položaj starijih građana. Kada redovni prihodi nisu dovoljni za osnovne potrebe, raste zavisnost od pomoći porodice, socijalnih službi i humanitarnih organizacija.
Sve veća potražnja za javnim kuhinjama dodatno skreće pažnju na problem dostupnosti hrane i drugih osnovnih životnih potreba.
Siromaštvo, međutim, nije samo pitanje prihoda. Ono može da ograniči pristup kulturnim sadržajima, društvenim aktivnostima i kvalitetnijem životu, čime se povećava rizik od izolacije, naročito kod starijih osoba koje žive same.
Podaci i upozorenja predstavnika penzionerskih organizacija ponovo otvaraju pitanje da li visina penzija i dostupna socijalna podrška omogućavaju građanima da nakon decenija rada provedu starost uz finansijsku sigurnost i dostojanstvo.
M. T.
