Predsednici Donald Tramp, Vladimir Putin i Si Đinping održali su u kineskom gradu Šenženu trilateralni sastanak koji je već označen kao istorijski, s obzirom na to da su se u istom formatu prvi put sastali lideri tri najveće nuklearne sile sveta. Razgovori su održani na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), a obuhvatili su rat u Ukrajini, nuklearno razoružanje, međunarodnu bezbednost, regionalne sukobe i budućnost međunarodnih institucija.
Sastanak je usledio nakon odvojenih bilateralnih razgovora američkog predsednika sa kineskim i ruskim liderom. Njegov značaj nije samo u činjenici da su za istim stolom bili predstavnici tri velike sile, već i u porukama koje su poslali o potrebi nastavka dijaloga uprkos različitim interesima i postojećim nesuglasicama.
Ruski predsednik Vladimir Putin ocenio je da je susret bio koristan i da je protekao u otvorenoj atmosferi. Na konferenciji za novinare rekao je da bi želeo da ovakvi sastanci postanu redovniji.
„Ranije nije bilo takvih sastanaka, a sada je održan. To je, bez sumnje, jedna stranica u istoriji diplomatije“, poručio je Putin.
Prema njegovim rečima, tokom razgovora postignuto je međusobno razumevanje o nizu ključnih pitanja, a lideri su razmatrali teme koje se tiču ne samo njihovih država već i međunarodnog poretka u celini.

Nuklearno razoružanje kao jedna od ključnih tema
Donald Tramp je na sastanku otvorio pitanje smanjenja nuklearnog naoružanja, ističući da tri države, kao najveće nuklearne sile, imaju posebnu odgovornost da razgovaraju o načinima smanjenja rizika od upotrebe nuklearnog oružja.
„Kao tri najveće nuklearne sile na svetu, Sjedinjene Države, Rusija i Kina u jedinstvenoj su poziciji da razgovaraju o tome kako da smanje broj nuklearnog oružja na planeti i umanje rizik da ono ikada bude upotrebljeno“, rekao je Tramp.
Istovremeno je ukazao na složenost takvog procesa, navodeći da je državama koje već poseduju velike nuklearne arsenale teško da se odreknu tog naoružanja.
Tramp je time nuklearno razoružanje postavio među teme o kojima tri sile, uprkos različitim političkim i strateškim pozicijama, mogu da razgovaraju. Pitanje sprečavanja širenja nuklearnog oružja bilo je i među temama koje je Putin naveo kao deo razgovora u Šenženu.
Američki predsednik je na početku susreta poručio da je otvoren dijalog neophodan i da odbijanje razgovora sa političkim protivnicima ne može da dovede do rešavanja problema.
„Nikakvi problemi nikada nisu rešeni odbijanjem razgovora sa liderima sa kojima postoje neslaganja. Nikakav mir nije postignut odbijanjem mogućnosti za dijalog. Mi biramo drugačiji pravac“, rekao je Tramp.
On je izrazio optimizam u vezi sa mogućnošću okončanja rata u Ukrajini, navodeći da smatra da bi kraj sukoba mogao biti blizu i da veruje da Putin želi njegovo okončanje.

Ukrajina ostaje centralno pitanje razgovora velikih sila
Rat u Ukrajini bio je jedna od najvažnijih tema trilateralnog sastanka. Putin je rekao da Rusija i SAD imaju prostor za razgovore o njegovom rešavanju i da je Moskva prihvatila kompromisne predloge američke strane.
Ruski predsednik ocenio je da Tramp iskreno želi da doprinese okončanju sukoba, kao i unapređenju odnosa Vašingtona i Moskve.
„Nemam nikakve sumnje da predsednik Tramp iskreno želi da reši sukobe, uključujući ukrajinski, kao i da unapredi bilateralne odnose u nizu oblasti, među kojima je za nas posebno važan odnos Rusije i SAD“, izjavio je Putin.
On je naveo da su Rusija, Kina i SAD razgovarale o zajedničkim interesima u rešavanju regionalnih sukoba, uključujući Ukrajinu. Prema njegovim rečima, tri države imaju zajedničku odgovornost za očuvanje međunarodnog mira i bezbednosti, ali i zajedničke interese u borbi protiv međunarodnog terorizma i transnacionalnog organizovanog kriminala.
Putin je istakao da je tokom razgovora bilo reči i o situaciji na Bliskom istoku i Korejskom poluostrvu, kao i o širim pitanjima međunarodne bezbednosti.
Moskva želi da čuje evropske predloge
Jedna od važnih poruka koje je Putin izneo nakon sastanka odnosi se na ulogu evropskih zemalja u pregovorima o Ukrajini. Rusija je, kako je naveo, diplomatskim kanalima pozvala predstavnike evropskih država da dođu u Moskvu i predstave svoje stavove o mogućem rešenju sukoba.
Putin je objasnio da Moskva želi da razjasni kakve predloge Evropa namerava da iznese pre nego što odluči u kom formatu će nastaviti dijalog.
„Moramo da razumemo sa čim će Evropa doći na te pregovore. Zato smo diplomatskim kanalima predložili Evropljanima da dođu u Moskvu kako bismo utvrdili njihov stav“, rekao je ruski predsednik.
Dodao je da Vašington uporno traži od Moskve da prihvati učešće evropskih zemalja u pregovorima o okončanju rata. Putin je naveo da je Rusija saglasna sa tim da bezbednost Ukrajine treba da bude deo šire evropske bezbednosne arhitekture, ali je istovremeno ocenio da je neobično razgovarati o bezbednosti Evrope bez učešća evropskih država.

Si upozorio na posledice sukoba velikih sila
Kineski predsednik Si Đinping ocenio je da tri države imaju posebnu odgovornost za očuvanje mira i stabilnosti i pozvao lidere da izvuku pouke iz istorije.
„Istorija nas uči da je svet bezbedan kada su velike sile u miru, a kada se velike sile sukobljavaju, svet zapada u nemire“, poručio je Si.
On je podsetio da su Kina, Rusija i SAD pre više od osam decenija bile saveznice u borbi protiv fašizma i da su zajedno doprinele pobedi u Drugom svetskom ratu. Prema njegovim rečima, istorijsko iskustvo pokazuje koliko su sukobi velikih sila opasni za međunarodnu stabilnost.
Si je naveo da je tokom istorije izbilo više od 10.000 ratova, da su dva svetska rata izazvala ogromna razaranja i da je širom sveta i dalje u toku više od 60 regionalnih sukoba.
„Istorija je najbolji udžbenik. Moramo da je pamtimo, izvlačimo pouke iz nje i otvaramo put ka budućnosti“, rekao je kineski predsednik.
On je trilateralni susret ocenio kao događaj koji otvara novo poglavlje i istakao da će očuvanje svetskog mira i unapređenje strateške stabilnosti biti među najvažnijim zadacima velikih sila.
Dogovor o potrebi prilagođavanja UN savremenim okolnostima
Putin je nakon sastanka naveo da su lideri razgovarali i o mogućoj reformi Ujedinjenih nacija. Prema njegovim rečima, postoji saglasnost da je potrebno prilagoditi rad te organizacije promenjenim međunarodnim okolnostima.
„Svi priznajemo da je to neophodno učiniti i prilagoditi rad ove univerzalne organizacije realnostima današnjeg vremena“, rekao je Putin.
Na razgovorima su, kako je naveo, razmatrani i sloboda plovidbe, rizici povezani sa razvojem veštačke inteligencije, bezbednost hrane, energetika i globalne i regionalne ekonomske veze.
Ruski predsednik je posebno istakao da tri zemlje imaju zajedničke interese u borbi protiv bezbednosnih pretnji savremenog sveta. Ocenio je i da Rusija i SAD imaju slične stavove o pojedinim pitanjima civilizacijskih vrednosti.
Novi ton u odnosima Kine i SAD
Trilateralnom sastanku prethodili su razgovori Trampa i Sija, tokom kojih je kineski predsednik govorio o novom temelju odnosa dve zemlje, zasnovanom na poštovanju, pravičnosti i uzajamnosti.
„Uspostavili smo novu definiciju konstruktivnih kinesko-američkih odnosa strateške stabilnosti“, rekao je Si.
On je poručio da je spreman da sa Trampom nastavi da usmerava odnose dve zemlje u pravom smeru i ocenio da su oni u celini stabilni i da se poboljšavaju.
Tramp je naveo da Vašington i Peking imaju zajedničke interese u vezi sa okončanjem rata u Ukrajini, slobodnim protokom energenata kroz Ormuski moreuz i sprečavanjem Irana da dođe do nuklearnog oružja.
Američki predsednik je prethodno održao i bilateralni sastanak sa Putinom, tokom kojeg je, prema izveštajima iz Šenžena, razgovarano o odnosima dve zemlje i ukrajinskom sukobu. Tramp je tom prilikom rekao da sa ruskim predsednikom ima odlične odnose i da očekuje da razgovor donese pozitivne rezultate.
Samit APEC-a, na čijim marginama su održani ovi razgovori, održava se 18. i 19. novembra u Šenženu i okuplja 21 zemlju azijsko-pacifičkog regiona, uključujući Rusiju. Sastanak Trampa, Putina i Sija izdvojio se kao jedan od najznačajnijih diplomatskih događaja samita, jer je otvorio direktan razgovor tri sile o pitanjima koja imaju presudan uticaj na međunarodnu bezbednost.
M. T.
















