Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“ kritikovala je Pokret Evropa sad (PES), ocenjujući da u tom političkom pokretu nema dovoljno volje da se pitanje ravnopravnosti srpskog jezika pokrene kroz konkretne političke i institucionalne odluke.
Reakcija je usledila nakon izjave poslanika PES-a Milana Zečevića, koji je rekao da nijedan funkcioner tog pokreta nije potpisao peticiju kojom se traži izjednačavanje statusa srpskog jezika sa crnogorskim. Zečević je ocenio i da nije trenutak za pokretanje tog pitanja, navodeći da je prioritet završetak procesa evropskih integracija.
Iz organizacije „Srbi u Crnoj Gori“ poručuju da je neprihvatljivo da se u državi koja teži članstvu u Evropskoj uniji odlaže rasprava o jezičkim pravima velikog broja građana. Kao argument navode podatke prema kojima je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovništva, što ga čini najzastupljenijim maternjim jezikom u zemlji.
„Evropske vrednosti su ravnopravnost, demokratija i poštovanje volje naroda“, naveli su iz ove organizacije u objavi na društvenim mrežama, uz ocenu da se evropski put Crne Gore ne može graditi zanemarivanjem prava građana koji govore srpskim jezikom.
Šta predviđa Ustav, a šta traže potpisnici peticije
Prema članu 13 Ustava Crne Gore, crnogorski je službeni jezik, dok su srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezici u službenoj upotrebi. Ustav takođe propisuje ravnopravnost ćiriličnog i latiničnog pisma.
Peticijom koja je sredinom novembra predata Skupštini Crne Gore traži se da srpski jezik dobije status ravnopravan crnogorskom, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji. Inicijatori smatraju da bi se na taj način status jezika uskladio sa njegovom zastupljenošću među građanima.
Prema podacima objavljenim povodom pokretanja inicijative, peticija je do 18. novembra prikupila više od 16.000 potpisa, a potpisivanje je najavljeno do 15. januara.
Pitanje je dobilo i različite reakcije unutar samog PES-a. Poslanica tog pokreta Jelenka Andrić javno je podržala inicijativu, ocenivši da je reč o pitanju građanskih i ljudskih prava, jezičke ravnopravnosti i budućnosti Crne Gore, uz najavu da će potpisati peticiju.
Rasprava tako prevazilazi pitanje podrške jednoj građanskoj inicijativi i otvara širu temu odnosa političkih stranaka prema jezičkoj strukturi stanovništva, ustavnom uređenju i evropskim integracijama Crne Gore.
M. T.
















