Kvantni računari godinama obećavaju da će pojedine probleme rešavati brže od najboljih klasičnih mašina, ali većina dosadašnjih demonstracija imala je važan nedostatak: zadatak često nije bio praktično koristan ili su klasični algoritmi kasnije uspeli da smanje razliku.
IBM sada tvrdi da je dostigao takozvanu kvantnu prednost na problemu koji se može nezavisno proveriti. Kompanija je objavila rezultate i javno pozvala istraživače da pokušaju da ih ponove ili nadmaše običnim računarima.
Eksperiment se odnosi na računanje osobina kvantnih sistema, gde broj mogućih stanja izuzetno brzo raste. Kvantni procesor i klasični superračunar radili su zajedno: kvantni deo obrađivao je deo problema koji mu više odgovara, dok je klasični sistem proveravao i dopunjavao rezultat.
Live Science je 31. jula objavio da IBM ne tvrdi da je njegov računar brži u svakom zadatku niti da zamenjuje današnje superračunare. Tvrdnja je uža: za konkretan problem, uz određeni nivo tačnosti, kvantni pristup navodno je pružio rezultat koji je praktično teže dobiti klasičnom metodom.
Najvažniji deo priče tek sledi. Drugi timovi mogu pronaći efikasniji klasični algoritam, otkriti previd u poređenju ili pokazati da se rezultat ne može dovoljno pouzdano ponoviti. Upravo zato je IBM predstavio tvrdnju kao otvoreni izazov.
Kvantni računari koriste kubite, koji se ne ponašaju samo kao obične nule i jedinice. Oni mogu biti u kombinaciji stanja i međusobno povezani na način koji omogućava drugačiju obradu određenih matematičkih problema.
Velika prepreka su greške. Kubiti su izuzetno osetljivi na temperaturu, vibracije i elektromagnetne smetnje. Savremeni uređaji zato koriste složene postupke za ublažavanje grešaka, ali još nemaju potpuno stabilne, dugotrajne logičke kubite u velikom broju.
Pojam kvantne prednosti razlikuje se od potpune kvantne nadmoći. Nije potrebno da uređaj učini nešto apsolutno nemoguće klasičnom računaru, već da pruži realnu korist u vremenu, energiji ili preciznosti.
Čak i ako se tvrdnja potvrdi, korisnici neće odmah dobiti kvantni laptop. Prve praktične primene verovatno će biti u hemiji, materijalima, optimizaciji i istraživačkim centrima.
Veliki trenutak neće nastupiti kada kvantni računar pobedi u jednom posebno napravljenom testu. Nastupiće kada počne da rešava problem koji je ljudima zaista važan i kada niko klasičnim putem ne uspe da stigne do odgovora dovoljno brzo.
IBM veruje da je napravljen prvi ozbiljan korak. Naučna zajednica sada ima zadatak da ga potvrdi – ili da pokaže da klasični računari još nisu rekli poslednju reč.
S.B.
Izvor: Postinfo
















